Naše oko je optički sustav koji ako dobro funkcionira pretpostavlja savršeni vid (normalovidno oko).

Postoji niz nesavršenosti što rezultira različitim refrakcionim (vidnim) pogreškama. Vrlo često one dugo ostaju nezamijećene. Mogu se izražavati nizom subjektivnih smetnji kao što su glavobolje, omaglice i niz drugih. Zbog njih obilazimo razne specijaliste i nerijetko radimo veliki broj raznih nepotrebnih pretraga. Potreba za korigiranjem tih pogrešaka javlja se nekada vrlo rano, („bježanje oka“) već i sa godinu dana. Veliki dio otkriva se pri upisu u školu, a i ako tada ostanu nezamijećene pogreške se očituju tijekom školovanja (dijete ide preblizu tekstu, žali se da ne vidi na ploču, pogrešno prepisuje i sl.) javljaju se intenzivne glavobolje i ponekad „žmirkanje“.

U tom slučaju najbolje je napraviti kontrolni okulistički pregled, te ako je sve u redu, taj dio isključiti kao mogući uzrok smetnji.

Sljedeći period kada su potrebne prve naočale je iza četrdesete godine života. Tada već počinje vrijeme „staračke dalekovidnosti“ kada ruke postaju „prekratke“. Ovo pogađa sve ljude bez iznimke. Javlja se period udaljavanja teksta da bi smo ga jasnije vidjeli i brzo umaranje pri čitanju. Prema nekim istraživanjima u našoj je populaciji samo 36,2% osoba sa dobrim vidom (emetropnih), 12% kratkovidnih (myopnih) koji vide blizu ali slabo na daljinu te 43% dalekovidnih (hypermetropnih) koji vide slabije i na daljinu i na blizinu.

Sve ove refrakcione pogreške korigiraju se propisivanjem adekvatnih naočala. Zato je pravilan odabir naočala izuzetno važan. Moraju dobro pristajati na glavu tako da se pri svakodnevnim aktivnostima niti ne osjete i nipošto ne smiju biti teret. Optička industrija danas nudi zaista izvrsne mogućnosti kada su u pitanju naočalne leće i okviri. Okviri nisu više samo refrakciono pomagalo nego i ukras na licu. Uz originalne detalje i zanimljiva stilska rješenja u upotrebu su okviri izrađeni od laganih, otpornih i antialergijskih materijala pri čijoj je izradi vođeno računa da osim estetskih zadovolje i anatomske potrebe. Kod naočalnih leća tehnologija je znatno napredovala pa sada možemo naći širok spektar raznih leća koje zadovoljavaju zahtjeve nosioca naočala. Moguće je izraditi lagane, tanke, čvrste, otporne na grebanje i lom, fotoosjetljive, progresivne itd. Na leće je moguće oplemeniti raznim zaštitnim dodacima koji poboljšavaju vidnu oštrinu i štite oko od različitih štetnih svjetlosnih utjecaja (antirefleksni sloj)

Ako je korekcija učinjena rano i na vrijeme doći će do pravilnog razvoja vidne funkcije, a kod osoba gdje su smetnje uočene kasnije do poboljšanja vida i smanjenja subjektivnih smetnji.

ORTOFORIJA je normalan položaj očiju što znači da su oči potpuno ravno i paralelno položene odnosno usmjerene. Zato je neophodna usklađenost svih anatomsko- mehaničkih i funkcionalnih čimbenika oka. Kada neki id tih uvjeta nisu zadovoljeni pojavljuje se „bježanje oka“ ili STRABIZAM.

Prema položaju oka razlikujemo nekoliko oblika „bježanja“ otklona.

Najčešći je otklon oka prema unutra (konvergentni strabizam), zatim otklon oka prema van (divergentni strabizam), vertikalni otkloni samostalni ili udruženi sa gore navedenim, te paralitički strabizam kada je pokretljivost oka u nekom smjeru manje ili više ograničena, a javlja se zbog pareze ili paralize mišića. Svi ti strabizmi mogu biti alternirajući (naizmjenični otklon oba oka pri čemu jedan može biti češći) i monolateralni (uvijek samo jedno oko u otklonu) postoje i drugi rjeđi oblici strabizma.

Uzroci strabizma nisu u cijelosti razjašnjeni. Mnogi su čimbenici, a pretpostavlja se da je za razvoj neophodno nekoliko čimbenika istodobno. Češće se javljaju u nekim obiteljima. Strabizam se često pojavljuje u sklopu s refrakcionim pogreškama, najviše sa dalekovidnošću i astigmatizmom. Vrijeme nastanka je različito. U grupi konvergentnih strabizam rano ( do tri godine života ili kasnije do pet).

Divergentni strabizmi su obično kasni iza pete godine života. Strabizam može biti manifesni (jasno uočljiv otklon) ili latentni (povremeno uočljiv otklon).

ŠTO UČINITI

Ako se „oko koje bježi“ ne liječi ono neće razviti vidnu sposobnost ni normalan vid kakav bi trebao biti. Zbog kompleksnosti liječenja neophodno je dijete što prije odvesti na okulistički pregled. Često roditelji čekaju da se oko smo ispravi što je velika greška. Prvi pregled može se obaviti već u prvoj godini života. Bitni su podaci koje roditelj može dati: ima li u obitelji osoba sa strabizmom, tijeku trudnoće, poroda, vremenu kada je prvi put uočen otklon oka i sl.

Nakon toga slijedi pregled, inspekcija i obavezno širenje zjenica (skijaskopija). To je jedini ispravan i pouzdan pregled refrakcije, posebice kod strabizma.

Na osnovu tog nalaza ordiniraju se naočale. Nošenjem naočala se pretpostavljaju uvjeti za optimalan razvoj vida. Dalje po potrebi slijedi zatvaranje oka (flasterom) - okluzija ovisno o tome kako liječnik propiše. Iza četvrte godine života slijede vježbe na aparatima a nerijetko i operativni zahvat.

Samo rani uočeni strabizam i adekvatno liječenje mogu dati rezultate. Zato je neophodna suradnja okuliste, roditelja i djeteta.

HYPERMETROPIJA (Dalekovidnost)

Ovo je najčešća refrakciona anomalija. Pogrešno je tumačenje da dalekovidne osobe dobro vide na daljinu, naprotiv, one ne vide dobro niti daleko niti blizu. Uzroci ove anomalije mogu biti u kratkoj osi oka (osna hypermetropia) ili u preblagoj zakrivljenosti rožnice (lomna hypermetropia). U oba slučaja takvo oko, da bi stvorilo jasnu sliku predmeta, mora konstantno koristiti snagu akomodacije. Ponekad kod mlađih osoba i manjih vrijednosti dioptrije može se javiti mogućnost «samo korekcije» zbog dovoljnog obima akomodacije.

Subjektivni simptomi koji se javljaju kod osoba sa takvom refrakcionom anomalijom su najčešće: smetnje pri čitanju, pisanju i općenito radu na blizinu, glavobolje u predjelu čela i sljepoočnica, titranje slova, vrtoglavice, gubitak koncentracije za rad i sl. Djeca drže knjigu preblizu i daju dojam kratkovidnosti. Poslije četrdesete godine života dalekovidne osobe već imaju potrebu i za dodatnom korekcijom «staračke dalekovidnosti» čiji je uzrok slabljenje snage akomodacije (prilagođavanja oka). Tada moraju nositi dvije korekcije (dvoje naočale) jedne za daljinu a druge za blizinu.

ŠTO UČINITI

Nakon okulističkog pregleda i ustanovljenog stupnja pogreške oka potrebno je nositi od okulista propisane naočale.

Potom se u optičarskoj radnji odabire prikladan okvir i optimalne naočalne leće za korekciju vida. Dalekovidnost se korigira sa + lećama koje povećavaju sliku. Takove leće su u sredini deblje a na rubovima su tanje. Najjasniju sliku stvaraju u svom centru a prema rubovima podliježu raznim optičkim pogreškama što rezultira lošijom reprodukcijom slike. Zato leće u naočalama moraju biti dobro i precizno centrirane prema položaju oka (dozvoljeno je vrlo malo odstupanje i to kod manjih dioptrija). Danas se u optičkoj industriji koriste specijalne tehnologije s kojima se nastoje izraditi leće sa optimalnim vidnim poljem, gdje se ove pogreške svode na minimum.

Danas je na raspolaganju doista veliki asortiman leća iz kojeg se onda, prema utvrđenom stupnju pogreške oka, biraju leće sa najboljim učinkom.

Ponekada je teško uskladiti potrebu za dvojim naočalama (korekcije za blizinu i daljinu), posebno pri nekim zahtjevnijim poslovima koji zahtijevaju precizan vid na svim udaljenostima. Optička industrija dala je rješenje i za ovaj problem, to su Progresivne ili multifokalne naočalne leće(leće sa više različitih jačina).

Ovakve se leće koriste ako je korekcija potrebna istodobno za daljinu i blizinu. Prednost progresivnih naočala je u tome što se cijelo vrijeme nose samo jedne naočale. Leće su izrađene tako da se kroz njih istodobno vidi i blizu i daleko, ovisno o položaju oka. Progresivne leće ne korigiraju samo oštrinu vida na daljinu i blizinu nego i srednju udaljenost (udaljenost monitora kompjutora). Kod prvog nošenja progresivne leće zahtijevaju prilagodbu nosioca naočala. Potrebna je vježba i upornost ali svatko tko je strpljiv uspije se prilagoditi. Velika je prednost što kod narudžbe ovakvih naočala (u slučaju neprilagodbe) postoji mogućnost zamjene za dvoje odvojene bez nadoplate.

Ukoliko se odlučite za ovakav način korekcije, onda je pri izboru leća i okvira nužno zatražiti savjet stručnog i iskusnog optičara. Progresivne naočale su savršeno očno pomagalo samo ako su dobro odabrane, izrađene i prilagođene. Ova tri faktora su ključna za dobru prilagodbu i svaki od njih je nužan.

Kratkovidne osobe ne vide jasno na daljinu, ali na blizinu imaju dobar vid. Najčešći uzroci ovakve refrakcione anomalije su: preduga očna os, odnosno preduga očna jabučica- osna kratkovidnost ili lomna kratkovidnost – uvjetovana prejakim lomom svjetlosti optičkog aparata oka.

U kliničkom smislu dijelimo je na «dobroćudnu» ili školsku kratkovidnost koja u pravilu ne prelazi vrijednost od -6.00 dioptrija.

Drugi oblik je progresivna kratkovidnost koja može dosegnuti vrijednost i preko -20.00 dioptrija. Ona je povezana sa nizom promjena u unutrašnjosti oka.

Nastanak kratkovidnosti pripisuje se nizu čimbenika kao što su: nasljeđe, poremećaj rasta oka, utjecaj vanjskih i unutarnjih momenata te dugotrajni rad u smislu čitanja i pisanja.

ŠTO UČINITI

Kratkovidne osobe moraju svoju korekciju (naočale) nositi stalno. Kratkovidnost se korigira nošenjem naočala sa minus lećama koje smanjuju sliku. One su u sredini tanke a rubno deblje.

Podliježu svim optičkim pogreškama kao i plus leće pa im optička industrija posvećuje jednaku pažnju u tehnologiji izrade. U slučaju jače kratkovidnosti dobro je nošenje naočala kombinirati sa nošenjem kontaktnih leća ukoliko ih podnosimo. Kontaktne leće nisu preporučljive djeci dok se nisu u stanju odgovorno o sebi brinuti. U protivnom bi moglo doći do infekcije oka i raznih neželjenih posljedica.

Kod nošenja naočala za daljinu oči su često osjetljive na blještavost svijetla. U tom slučaju najbolje je odabrati leće sa antirefleksnim slojem ili raznim drugim zaštitama o kojima možete više saznati na našoj web stranici.

Dolaskom u četrdesete godine života kratkovidno oko također podliježe starosti i staračkoj dalekovidnosti. To znači da se i na blizinu sve lošije vidi pa je i za to potrebna korekcija. Ovisno od jačine kratkovidnosti ponekad je za blizinu potreban manji minus, ponekad uopće nije potrebna korekcija nego je dovoljno samo skinuti naočale za daljinu a ponekad su potrebne plus leće. Korekcija je i u ovom slučaju moguća sa progresivnim naočalama koje rješavaju probleme u gledanju na svim udaljenostima.

Zbog specifične anatomije dječje glave i njihove životne dobi, odabiru naočala i naočalnih leća moramo posvetiti posebnu pozornost. Ovo je naročito važno kod pogrešaka oka gdje je nošenje naočala jedina pretpostavka za pravilan razvoj vida. Naočale moraju biti anatomski savršeno prilagođene djetetu tako da dobro sjede na nosu i iza uha. Nipošto ne smiju stiskati, žuljati ili kliziti niz nos.Oblik okulara ne smije smetati kod gledanja, naočale ne smiju biti ni premale ni prevelike i ne smiju nalijegati na obraze. Okular mora biti dovoljno velik da dijete ne gleda preko naočala umjesto kroz njih. Veoma je važno da okviri budu izrađeni od laganih i čvrstih materijala. Kod naočalnih leća treba obratiti pažnju da su lagane i zaštićene tvrdim i anterefleksnim slojevima kako bi bile dugotrajnije i pružale optimalnu zaštitu. Moramo paziti da djetetu ne stavljamo debele i teške staklene leće da se ne bi došlo do deformacije nosića i dijelova lica na koje se naslanjaju. Pri odabiru naočala dobro je zatražiti savjet stručnog i iskusnog optičara kako bi se ispunili svi gore navedeni uvjeti.

ŠTO UČINITI

Uvjet da dijete prihvati i nosi naočale je da su dobro propisane, dobro odabrane i točno izrađene. Važno je da uvijek imaju čista i neoštećena stakla a najvažnije je da se sviđaju vlasniku tj. djetetu koje će ih onda rado nositi. Vaš je zadatak da ih uvjerite da u njima lijepo izgledaju jer ne smijete zaboraviti da kakav vi odnos imate prema dječjim naočalama, takav će biti i njihov. U pitanju su oči vašeg djeteta.

Astigmatizam je vrsta refrakcione anomalije uvjetovana nepravilnom zakrivljenošću rožnice oka.

Normalna rožnica također nije jednako zakrivljena, kod nje se javlja fiziološki astigmatizam za 0.50 dptr.

Osim rožičnog moguć je i lećni astigmatizam (nepravilna zakrivljenost leće)

Razlikujemo regularni oblik astigmatizma gdje vertikalni meridijan lomi svjetlost jače od horizontalnog. (svaki je regularni oblik prirođen). Iregularni oblik astigmatizma razlikuje se po tome što kod njega horizontalni meridijan jače lomi svjetlost od vertikalnog što može biti posljedica povrede ili bolesti oka.

Astigmatizam može biti jednostran, obostran (oba oka) ili anizometropičan (različite veličine na oba oka)

Osoba sa astigmatizmom vidi nejasnu sliku promatranog predmeta na daljinu i blizinu. Slike su iskrivljene ili izdužene. Javlja se brzo umaranje oka i često tupa bol iza oka. Pri čitanju teksta dolazi do približavanja pa se dobiva dojam lažne kratkovidnosti.. Često je moguće krivljenje glave kod kosih astigmatizama.
Tipovi astigmatizama:
1. Jednostavni hypremetropni (jedan meridijan je normalovidan a drugi dalekovidan prim. 0.00 dsph + 0.50 dcyl)
2. Jednostavni myopni (jedan normalovidan, a drugi kratkovidan prim. 0.00 dsph -0.50 dcyl)
3. Složeni dalekovidni (oba dalekovidna +0.50 dsph +0.50 dcyl)
4. Miješani astigmatizam (jedan dalekovidan a drugi kratkovidan prim. +0.50 dsph – 0.50 dcyl)

ŠTO UČINITI

Dalekovidni se astigmatizam tijekom života teško može smanjiti, a kratkovidni i miješani mogu napredovati. Osobe sa astigmatizmom moraju stalno nositi adekvatno propisane naočale.

Nakon okulističkog pregleda, ustanovljenog tipa astigmatizma i propisanih naočala puno pažnje mora se posvetiti izboru naočalnih leća i okvira. Okvir za takve naočale mora biti čvrst i kompaktan kako se ne bi mogao lako iskriviti, jer o njegovoj stabilnosti ovisi i pravilna korekcija anomalije astigmatizma. Astigmatične leće ugrađuju se u okvir pod određenim kutom npr. 85° u odnosu na horizontalu i ako se okvir samo malo iskrivi to već nije propisanih 85° već 95°. Kao rezultat toga dobiva se nejasna slika, jasnija nego kad nemamo naočale uopće ali ipak napor za oko od kojeg ono nema koristi.